Filatelističko društvo ZABOKY - Zabok

 

Kineska nova godina

Objavljeno: 10.02.2012, autor Ivan

Kineska nova godina
Kalendar je skup pravila kojima se određuje odnos između pojedinih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine ; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini. Osnovni vremenski razmak u svih naroda uvijek je bio dan, tj. razdoblje jedne promjene svjetlosti (dana u užem smislu) i tame (noći). Veći vremenski razmak, tjedan (sedmica, nedjelja), poznat je još od Babilonaca, kod kojih je tjedan iznosio 7 dana, no egipatski tjedan je iznosio 10 dana, a rimski tjedan 8 dana. Za određivanje dužih vremenskih razmaka oduvijek je služio slijed mjesečevih mjena, odnosno vrijeme između dvije identične mjesečeve faze. Potpuna izmjena mjesečevih faza naziva se sinodički mjesec i traje 29,53059 današnjih dana (29 dana 12 sati 44 minute 2,98 sekundi). Kako je u svakodnevnoj praktičnoj vremenskoj orijentaciji osnova uvijek bio dan, a sinodički mjesec traje pola dana više od cijelih 29 dana, trajanje dana i mjeseca trebalo je uskladiti, mijenjanjem broja dana u mjesecu, i to je osnova mjesečevog ili lunarnog kalendara. Drugi praktički sustav za određivanje dužih vremenskih razmaka koristio je izmjenu godišnjih doba, tj. vezu prema položaju sunca. Sunce prividno obiđe ekliptiku tijekom jedne tropske godine, koja traje 365 dana 5 sati 48 minuta i 46,98 sekundi. No, kako ni tropska godina ne traje puni broj dana, morala se građanska godina s cijelim brojem dana prilagoditi dužini tropske godine mijenjanjem cijelog broja dana u godini
Po razlilitim pravilima, pa otuda i razni sunčani ili solarni kalendari.
Dva danas najrasprostranjenija praktična kalendara su tzv. Julijanski i Gregorijanski kalendar, oba nazvana po reformatorima kalendara, Gaju Juliju Cezaru i papi Grguru XIII. Gregorijanski kalendar je danas praktički građanski najrašireniji kalendarski standard.
No, osim lunarnog i solarnog kalendara, koji svaki ima ugrađenu „grešku“ zbog necijelog broja dana u svojoj godini, postoje i lunisolarni kalendari, kod kojih je kalendar usaglašen i s gibanjem mjeseca i s prividnim gibanjem sunca. U lunisolarnim kalendarima, lunarnom kalendaru se dodaju prijestupni mjeseci, kako bi se kalendar usaglasio sa solarnom godinom. Primjer takvog lunisolarnog kalendara je kineski kalendar. Iako bi se po imenu moglo reći da je kineski kalendar ograničen uglavnom na Kinu, to nije točno: kineski kalendar koristi i većina zemalja Azije. No, kineski kalendar se ni u Kini niti u većini azijskih zemalja ne koristi kao praktični svakodnevni kalendar, već isključivo kao kalendar za određivanje tradicionalnih praznika, od kojih je Kineska nova godina jedan od najpoznatijih praznika.
Pravila koja određuju kineski kalendar su dosta komplicirana, no najznačajnija pravila su: mjeseci su lunarni mjeseci, što znači da je prvi dan svakog kalendarskog mjeseca dan astronomskog mladog mjeseca ili konjunkcije; svaka godina ima 12 redovnih mjeseci koji se nabrajaju o redu (od 1 do 12) i imaju svoja alternativna imena, ali svaka druga ili treća godina ima prijestupni mjesec koji može pasti iza svakog od redovnih mjeseci i nosi dodatnu oznaku prijestupnog mjeseca; sunce uvijek prolazi zimski solsticij ili kratkodnevnicu tijekom 11. mjeseca u godini.
Kineska nova godina, ili proljetni festival, najznačajniji je i najduži tradicionalni kineski praznik, koji počinje prvim danom prvog lunarnog mjeseca po kineskom kalendaru, traje 15 dana, a završava 15. dana praznika festivalom svjetiljki, kada se u zrak puštaju papirnate crvene svjetiljke (lampioni). Za svaki od 15 dana praznika postoji strogo pravilo kako se taj dan obilježava, kako svetkovinom, ponašanjem, tako i hranom.
Kako se početak kineske godine određuje po kineskom kalendaru, koji je u osnovi lunarni, sama Kineska nova godina ne pada na isti dan po gregorijanskom kalendaru. Opće je pravilo da Kineska nova godina pada drugog mladog mjeseca nakon zimskog solsticija (zimske kratkodnevnice), a ove 2012. godine to je 23. siječnja.
Nekoliko je načina obilježavanja pojedine godine u kineskom kalendaru. Jedan od u povijesti uobičajenih načina obilježavanja redoslijeda godina je bio redni broj godine unutar vladavine pojedinog cara i dinastije, i taj se način zadržao čak i tijekom Republike Kine proglašene 1912. godine: 1912. godina bila je 1. godina Republike, 2012. godina bila bi 101. godina Republike. Međutim, takav način obilježavanja redoslijeda godina napušten je 1949. Godine, od kada se u Kini službeno koristi način uobičajen u cijelom svijetu.  Postoji i nekoliko sustava izbora 1. godine po kineskom kalendaru (2637. p.n.e, 2697. p.n.e), pa tako ova 2012. godina može biti 4649. ili 4709. po apsolutnom redu. No, tradicionalno se godine u kineskom kalendaru obilježavaju po povijesnom „stablo-grana“ principu: svaka godina se obilježava parom simbola iz 10 Nebeskih stabala i 12 Zemaljskih grana. Nebeska stabla se povezuju s Yin-Yangom (godine su naizmjence Yin i Yang) i 5 elemenata po Wu-Xingu (drvo, vatra, zemlja, metal, voda), dok se Zemaljske grane povezuju uz kineski zodiak i 12 horoskopskih znakova (štakor, vol, zec, zmaj, zmija, konj, koza, majmun, pijetao, pas, svinja). 10-godišnji ciklus Nebeskih stabala (1984., 1994. 2004., 2014., ....) preklapa se sa 12-godišnjim ciklusom Zemaljskih grana (1984., 1996., 2008., 2020., ...), čime se, praktički, može upariti 60 različitih kombinacija, koje se ciklički ponavljaju svakih 60 godina. Pri tome se Yin-Yang oznaka praktički ne spominje, vrlo rijetko se u svakodnevnom govoru spominje i oznaka elementa, pa tako uglavnom preostaje samo označavanje godine simbolom kineskog horoskopa. 2012. godina, koja po kineskom kalendaru počinje 23. siječnja 2012. godine je godina metala-zmaja.
Iako tradicija proslave Kineske nove godine seže u antičku povijest, proslava kineske nove godine globalno je postala poznata nakon što su kineske iseljeničke zajednice u SAD tijekom 20. stoljeća počele u svojim četvrtima obilježavati svoje tradicionalne praznike. Kineska nova godina, ili Festival proljeća, kao životopisno i egzotično 15-dnevno događanje, puno različitih običaja, mnogo crvene boje, kostima zmaja i lava, plesa s velikim zmajem, vatrometima i pucanjem petardi (za tjeraje zlih duhova prije spavanja) privuklo je pažnju pa je danas i turistički događaj. Nije trebalo proći dugo vremena pa da se folklorni običaji vezani uz Kinesku novu godinu pojave i na poštanskim markama, prvo na markama Tajvana (1965.) i Hong Konga (1967.), nakon toga sporadično na markama Singapura (od 1971.) posvećenim festivalima, dok su se Japan i Kina priključili relativno kasno (1979. i 1980.), kao i Makau (1984.). Globalno obilježavanje Kineske nove godine počelo je izdanjem SAD (1992.), Australije i Irske (1994.), Kanade (1997.), a trend se intenzivirao nakon 2000. godine, prepoznavanjem mogućnosti značjnog filatelističkog profita.
Izdavanje maraka koje obilježavaju Kinesku novu godinu razumljivo je u zemljama u kojima postoji značajnija kineska zajednica koja značajnije utječe i na kulturna događanja u svom okruženju; stoga je potpuno nerazumljivo zašto se HP-Hrvatska pošta ove godine odlučila za izdavanje marke kojom se obilježava Godina zmaja, po kineskom kalendaru.
Za očekivati je da ova poštanska marka nije sporadična pojava, već da će se znakovi kineskog horoskopa i obilježavanje Kineske nove godine pojavljivati i daljnjih 11 godina.
 
Sretna vam Kineska nova godina!!!
 
Napisao Željko Stefanović
 

Dizajn i programsko rješenje: ČuBraD