Filatelističko društvo ZABOKY - Zabok

„RUSH“ pismo

Objavljeno: 14.09.2011, autor Ivan

„ Marka 10c, crna, (Scott 2), pozicija 55-60L, vodoravni šesterac sa marginom izmeÄ‘u poštanskih araka, treÄ‡a marka slijeva (poz. 57L) sa štamparskom greškom tzv.“zeÄja usna“, dobre margine margine maraka (pune do velike) osim na donjem centralnom dijelu gdje je margina tik do linije okvira. Marke su višestruko poništene crvenim kruÅ¾nim Å¾igom s oznakom „5“ , odgovarajuÄ‡i ruÄni jednoredni manipulativni Å¾ig „PHILADA.RAILROAD“ primjenjen u poštanskom uredu New York City, na pismu upuÄ‡enom od Benjamina Rusha iz Philadelphije na njegovog oca Richarda Rusha, ameriÄkog veleposlanika u Francuskoj, adresirano na Pariz sa rukom pisanom instrukcijom od Benjamina Rusha „Via New York, British Mail Steamer of the 27th Septem. „Europa“ “ (preko New Yorka, britanski poštanski parobrod „Europa“ od 27. rujna), preveÅ¾eno sa RMS „Europa“, koje je otplovio sa Cunard doka 27. rujna 1848. godine i stigao 9. listopada 1848. godine u Liverpool, Engleska, crveni prijemni Å¾ig „10 OC 10 48“ (koji znaÄi 10. rujna 1848.), odgovarajuÄ‡i anglo-francuski tarifno-obraÄunski ruÄni Å¾ig „COLONIES/&C.ART.13“ primjenjen u poštanskom uredu London, preneseno Å¾eljeznicom do luke Dover, preko kanala do Boulogne, nakon toga prevezeno Å¾eljeznicom do Pariza gdje je primjenjen jednoredni prijemni Å¾ig „ANGL./3BOULOGNE—S-MER/3 11 OCT 48“, rukopisna oznaka teÅ¾ine „15“ (grama) u gornjem lijevom dijelu pisma djelomiÄno preko maraka, rukopisna oznaka poštarine za naplatu „33“ (decima), dodatne rukopisne oznake na poleÄ‘ini vjerojatno nanesene u poštanskom uredu Pariz (izmeÄ‘u ostalog i oznaka teÅ¾ine „16“), rukopisna napomena „B.R. Sep-26 and copies inside of same date“ dopisana s prednje strane po primitku pisma od strane Benjamina Rusha, male poderotine na gornjem desnom i donjem lijevom dijelu pisma slijepljene papirom i ljepljivom trakom, niz maraka djeluje ispravan u svakom pogledu, no vidljiv vodoravni pregib preko svih maraka i dijagonalni pregib preko desne marke koji je postojao na markama prije njihovog ljepljenja od strane pošiljatelja i koji ne narušava kvalitetu.

Vrlo dobro. Horizontalni šesterac je najveÄ‡i blok maraka 10c izdanja 1847. poznat na pismu. Postoje samo dva takva pisma, pri Äemu je ovo mnogo znaÄajnije jer je iskorišteno tijekom trajanja „osvetniÄe tarife“ 1848. godine. U prodajnom katalogu GIBSON 1944. Philip H. Ward Jr. ovaj je izvanredni filatelistiÄki objekt poštanske povijesti opisao kao „najznaÄajnije pismo poznato ameriÄkoj filateliji“. “

(Slobodni prijevod opisa ovog pisma u katalogu aukcijske kuÄ‡e Siegel Auction House iz 2006. godine.)

Maloj omotnici ispunjenoj pismom trebalo je dva tjedna da stigne do Richarda RUSHA na adresi Rue de Lille 63 u Parizu. Pismo je 26.9.1848. godine iz Philadelfije poslao Benjamina Rush, sin Richarda Rusha. Pismo je stiglo u poštanski ured u New York na vrijeme da bi bilo ukrcano na britanski parobord Europa, koji je toÄno u podne isplovio sa Cunard dokova u Jersey Cityju. Nakon putovanja od dvanaest dana preko Atlantika te dodatna dva dana od Liverpoola do Londona te preko kanal La Mancha do Francuske, pismo je paÅ¾ljivo otvoreno oko voštanog peÄata.

Richard Rush je od 1847.godine Å¾ivio u Parizu, sluÅ¾eÄ‡i kao ameriÄki ministar-veleposlanik u Francuskoj, krajem kolovoza te davne 1848. godine proslavio je svoj 68. roÄ‘endan, i taj roÄ‘endan daleko od svog doma u Philadelphiji. Sinovljevo pismo koje je prevalilo skoro 8.000 km svakako ga je obradovalo. Iskusni diplomat i paÅ¾ljiv korespondent, Richard Rush je po primitku pisma na omotnici napisao: B.R. Sep.26 and copies inside of same day. (B.R. (inicijali Benjamina Rusha), ruj(an).26 i unutra pisma istog datuma).

Kao iskusnom diplomatu i politiÄaru, a još više kao nekadašnjem ministru financija (Secretary of Treasury) u administraciji predsjednika Johna Quincyja Adamsa, Richardu Rustu bile su jasne sve okolnosti pod kojima je sinovljevo pismo prenošeno skoro 8.000 km (4.000 milja). Kao odvjetnik i branitelj ameriÄkih protekcionistiÄkih poštanskih tarifa, Richard Rust morao se prema primljenom pismu odnositi s dozom profesionalne ironije. U ruci je drÅ¾ao pismo s jasnim naputkom o prijenosu britanskim parobrodom iz New Yorka i frankirano sa šest novih maraka nominale 10c s likom Washingtona.

Takva tarifa upotrebljena je kao direktna osveta protiv britanskog diskriminacijskog i protekcionistiÄkog odnosa prema transatlantskom poštanskom prometu koji su odrÅ¾avali ameriÄki poštanski brodovi. Spor izmeÄ‘u Velike Britanije i SAD o dodatnim poštanskim tarifama upravo je stigao pred Rushova vrata.

Poštanske marke, nalijepljene na pismo u Philaledphiji, preplatile su za 2 centa ameriÄku poštarinu od 58 centi. No, vaÅ¾eÄ‡i propisi nalagali su da se od primatelja pisma naplati još 33 decimese, otprilike 66 ameriÄkih centi, koje su dijelili Velika Britanija i Francuska. Tako je ukupna poštarina za ovo pismo iznosila 1.24 $, što 1848. godine i nije bio mali iznos.

Ispratimo putovanje pisma od Philadelphije do Pariza kako bismo mogli objasniti kako je poštarina od 1.24 $ (plus 2 centa preplate) razdijeljena izmeÄ‘u tri drÅ¾ave ukljuÄene u transport tog tzv. Rush pisma.

Kako je Richard Rush osobno napisao na omotnici, pisma su napisana 28. rujna 1848. godine. Pretpostavljamo da se napomena "kopije unutar (omotnice su) istog datuma“ odnosi na kopije pisama poslana po drugim brodovima. Naime, tijekom tog vremena nesigurne oceanske navigacije i plovodbe bilo je uobiÄajno slanje više kopija istog pisma razliÄitim brodovima kako bi se osiguralo prispijeÄ‡e na odredište barem jednog primjerka napisanog pisma. OÄito je Benjamin Rush u isto pismo uloÅ¾io i ostale kopije pisma, što objašnjava i relativno veliku teÅ¾inu pisma (pola unce ili 15 grama).

Benjamin Rush je oÄito bio jako dobro upoznat sa redom plovidbe brodova Cunard Line flote pa i 1834-tonskog broda „Europa“, jer je on na omotnicu napisao eksplicitnu napomenu "via New York, britanski poštanski paroborod „Europa“ 27. rujna ".

Vozni red poštanskih parobroda objavljivan je i reklamiran u novinama, pa je Benjamin oÄito bio viÄan slanju pošte za odreÄ‘ena isplovljavanja. No, ovaj puta bilo je "knap", pismo skoro da nije ulovilo planirano isplovljavanje. Naime, prema oglasu u glasilu "New York Commercial Advertiser" od 26. rujna parobrod „Europa“ iz flote Cunard Line brodske kompanije "trebao bi isploviti sa svog privezišta u Jersey Cityju u srijedu 27. (rujna) toÄno u podne".

A da bi pismo Benjamina Rusha došlo do svojeg odredišta u Londonu ono je od trenutka kada je 26. rujna predano u poštanskom uredu u Philadelphiji trebalo vlakom doputovati iz Philadelphije do New Yorka, biti iskrcano u New Yorku sa vlaka te u poštanskim vreÄ‡ama predano poštanskom agentu koji je vreÄ‡e odnio u poštanski ured New York, gdje je pošta obraÄ‘ena i presortirana te ponovno upakirana u vreÄ‡e koje su ponovno predane poštanskom agentu koji ih je donio u luku gdje su vreÄ‡e sa poštom utovarene na mali luÄki brod kojim su trebale preÄ‡i rijeku Hudson i biti dopremljene do dokova brodske kompanije Cunard Line.

Na samom pismu postoji još jedan dokaz indicije da je pismo putovalo u velikom vremenskom tjesnacu: iako je primo poslano iz Philadelphije, na pismu nema oznaka nikakve poštanske manipulacije iz Philadelphije. Marke su poništene kruÅ¾nim Å¾igom sa oznakom „5“, koji je zajedno sa narandÅ¾asto-crvenim jednorednim Å¾igom „PHILAD. RAILROAD“ upotrebljen u poštanskom uredu u New Yorku nakon iskrcaja pošte sa vlaka iz Philadelphije i otvaranja poštanskih vreÄ‡a.

To ukazuje da poštanski sluÅ¾benici u Philadelphiji nisu imali previše vremena za obradu pošte pa se nisu zamarali poništavanjem maraka i nanošenjem poštanskih oznaka, veÄ‡ su brÅ¾e-bolje sortirali i pakirali poštu kako bi poštanske vreÄ‡e na vrijeme predali poštanskim agentima na vlaku. U to vrijeme nije postojala Å¾eljezniÄka kompanija ili kurirska sluÅ¾ba imenom „PHILADELPHIA RAILROAD“ ili „NEW YORK I PHILADELPHIA RAILROAD“, tako da navedeni Å¾ig ne predstavlja manipulaciju Å¾eljezniÄke ili kurirske kompanije.

Kompanija „New Jersey Railroad and Transportation Company“", i to njezin odsjek „Camden and Amboy Branch“, te kompanija „Philadelphija and Trenton Railroad“ prenosile su poštu na ruti od Philadelphije do New Yorka. A kako je brodska kompanija Cunard Line inzistirala da pošta za brod prema Liverpoolu proÄ‘e kroz poštanski ured New York, narandÅ¾asto-crveni jednoredni Å¾ig „PHILAD. RAILROAD“ nanesen je na pismo kao manipulacija poštanskog ureda u New Yorku na poštu primljenu s vlaka iz Philadelphije. Tako je pismo iz Philadelphije na svom putu do New Yorka veÄ‡ u prvom dijelu rute vlakom prošlo pored Jersey Cityja, gdje je bio usidren parobrod „Europa“. Za taj dio puta, za udaljenosti do 300 milja, poštarina je bila 5 centi za svakih pola unce teÅ¾ine. Kako je procjenjeno da pismo teÅ¾i tek nešto preko pola unce, Benjamin Rush je morao platiti poštarinu od 10 centi.

Pod normalnim okolnostima, prije vaÅ¾enja OSVETNIÄŒKE TARIFE iz 1848. godine i prije stupanja na snagu poštanskog sporazuma izmeÄ‘u Velike Britanije i SAD, nije bilo naÄina da britansku prekooceansku brodsku poštarinu u iznosu od 24 centa za svakih pola unce teÅ¾ine unaprijed plati pošiljatelj i to ljepljenjem poštanskih maraka. Ta poštarina se uvijek naplaÄ‡ivala u gotovini i to iskljuÄivo od primatelja, ili bi pismo putovalo nekim drugim vanugovornim brodom i za to plaÄ‡alo osnovnu brodsku poštarinu.

UvoÄ‘enjem poštanskih linija ameriÄkim brodovima Ocean Line flote uvedeno je i praksa plaÄ‡anja poštarine unaprijed. No, istovremeno sa uvoÄ‘enjem ameriÄke brodske poštanske linije stupila je na snagu i britanska zaštitna poštanska tarifa za poštu pristiglu ameriÄkim poštanskim brodskim linijama, koja udvostruÄuje uobiÄajnu poštarinu.

Pismo Benjamina Rusha poslano je tijekom vaÅ¾enja tzv. „OSVETNIÄŒKE TARIFE“, pa je on, bez obzira na brodara kojim bi pismo bilo prevezeno, morao unaprijed platiti dvostruku poštarinu prema teÅ¾ini pisma. Benjamin Rush je morao znati da je poštarina od 48 centi ustvari osveta britancima i svakako mu je moralo biti Äudno kako izvlaÄenje novca iz njegovog dÅ¾epa moÅ¾e štetiti britancima.

Brod „Europa“ je sa luÄkog doka Cunard Line brodara u Jersey Cityju otplovio prema redu voÅ¾nje, toÄno u podne 27. rujna 1848. godine, sa poštom koja je prošla kroz poštanski ured New York. Putovanje je ukljuÄivalo i zaustavljanje u Halifaxu, Nova Scotia. Dana 9. listopada brod „Europa“ uplovio je u Liverpool. Pošta je vlakom prenešena u London, gdje je u londonskom poštanskom uredu primjenjen dnevni prijemni Å¾ig "10 OC 10 48" (10. rujna 1848.).

Pismu je trebalo 14,5 sati za put od Londona preko Kanala do Pariza. Odlazna luka sa britanskog teritorija bila je luka Dover, koja je sa Londonom povezana Å¾eljeznicom. Dolazna luka na francuskoj strani Kanala nije bio Calais nego Boulogne, što je vidljivo prema francuskom dolaznom Å¾igu "ANGL./3/BOULOGNE-S-MER/3/11 OCT 48" ("Angl." predstavlja skraÄ‡enicu od francuske rijeÄi Angleterre za Englesku).

Luka Boulogne je kao ulazno mjesto u Francusku korištena samo 13 mjeseci, i to poÄevši od sijeÄnja 1848. godine, nakon što je skoro dovršena Å¾eljezniÄka pruga do Pariza.

Po prispjeÄ‡u u poštanski ured Pariz pismo je izvagano radi odreÄ‘ivanja poštarine koju treba naplatiti od primatelja i poštanski sluÅ¾benik je rukopisno u gornjem lijevom dijelu pisma, djelomiÄno preko maraka, napisao „15“, što je oznaÄavalo teÅ¾inu u gramima.

Na poleÄ‘ini pisma postoji dodatna oznaka „16“, što bi moglo znaÄiti da je na svome putu pismo ponovno vagano i da je tada utvrÄ‘ena teÅ¾ina 16 grama. No, prijemna poštarina nije naplaÄ‡ena za teÅ¾inu preko pola unce pa je oÄito da je da poštanski sluÅ¾benici nisu cjepidlaÄili oko dijelova grama, Äak ni u naplaÄ‡enoj teÅ¾inskoj grupi (1/2 unce).

Velika oznaka "33" na prednjem dijelu pisma znaÄi poštarinu od 33 decime (= 66 centi) koju treba naplatiti od primatelja.

Interesantno je vidjeti kako je tih 33 decime podjeljeno izmeÄ‘u Velike Britanije i Francuske.

Poštanski poslovi izmeÄ‘u Velike Britanije i Francuske voÄ‘eni su sukladno britansko-francuskom poštanskom sporazumu iz travnja 1843. godine. Prema tom sporazumu, pošta izmeÄ‘u dvije zemlje vagana je u cjelosti i drÅ¾ava ukljuÄena u morski promet i tranzit naplaÄ‡ivala se od strane drÅ¾ave koja je poštarinu prikupila od primatelja.

Crveni ruÄni Å¾ig „COLONIES/&C. ART.13“ korišten u Londonu ukazuje upravo na primjenu te odredbe i na ovo pismo, odnosno poziva se na Älanak 13. tovarnog lista koji prati poštu, a kojim se i ovo pismo odreÄ‘uje kao prekooceansko pismo za koje treba naplatiti dolaznu poštarinu od primatelja.

Po britansko-francuskom poštanskom sporazumu, Velikoj Britaniji je od poštarine naplaÄ‡ene od primatelja pripadalo 10 decima (=20 centi) za svakih 7,5 grama teÅ¾ine, što za Rush pismo teÅ¾ine 15 grama znaÄi da od 33 decime, što je 66 centi, naplaÄ‡ene poštarine od primatelja Velikoj Britaniji pripada 20 decima, odnosno 40 centi. Francuskoj po tome preostaje 13 decima, odnosno 26 centi, što odgovara poštarini za pisma izmeÄ‘u 15 i 20 grama na udaljenosti 205 km, što je udaljenost izmeÄ‘u Pariza i Boulogne. (Do kraja 1848. godine domaÄ‡a francuska poštarina se raÄunala po posebnoj tablici i prema teÅ¾ini pisma i prema udaljenosti do primatelja. Od 1. sijeÄnja 1849. godine domaÄ‡a francuska poštarina se raÄunala samo prema kriteriju teÅ¾ine pisma).

Pogledamo li ukupnih 1.26 $ poštarine plaÄ‡ene od Älanova obitelji Rush za ovo pismo, SAD pripada 60 centi (ukljuÄujuÄ‡i i preplatu od 2 centa), Velikoj Britaniji pripada 40 centi, a Francuskoj pripada preostalih 26 centi.

Da je pismo poslano nekoliko mjeseci kasnije, nakon što je na snagu stupio ameriÄko-britanski poštanski sporazum, ukupna poštarina za ovo pismo bila bi upola manja.

Rijetkost ovog pisma posljedica je vrlo kratkog perioda vaÅ¾enja navedene poštarine. Do danas je poznato svega devet pisama sa poštanskom tarifom, pri Äemu „Alexander census“ navodi 8 pisama sa „osvetniÄkom tarifom 1847.“ (no postoji i deveto pismo nepoznato sastavljaÄima censusa). Rush pismo je jedino pismo sa dvostrukom teÅ¾inskom poštarinom i jedino pismo sa nizom od 6 maraka 10c izdanja 1847. . Steven C. Walske je vodio evidenciju o pismima sa poštarinom iz 1847. godine prema Francuskoj, i prema njegovo evidenciji postoji ukupno 7 pisama, od kojih je 6 sa jednostrukom poštarinom, a Rush pismo je i po njemu jedino sa dvostrukom teÅ¾inskom poštarinom. Sva ta pisma su iz perioda studeni 1847. - svibanj 1850., a prema Walskeu uporaba 10c marke izdanja 1847. bitno opada uvoÄ‘enjem jedinstvene poštarine za SAD domaÄ‡i promet u iznosu od 5c, koja je uvedena sa veljaÄom 1849. prema poštanskom sporazumu SAD-Velika Britanija.

Evo i prikaza svih tih 9 pisama:

1. Belgija (Gand) Charleston S.C. 10/28/48 preko NYC i Boston, preneseno sa RMS „Niagara“ 11/1/48 iz Bostona, 5c i niz od 3 marke 10c, ex Waterhaus, Gibson, Brigham, Pope, Kapiloff, Graveri, Walske. Posljednji put prodano 2005. godine

2. Francuska (Paris) Philadelphia 9/26/48 via NYC („Philada. Railroad“ s/l), preneseno sa RMS „Europa“ 9/27/48 iz NY, niz od 6 maraka 10c (poz. 55-60L) ex Seybold, Gibson, Rust, Kapiloff

3. Francuska (Bagneres-de-Bigorre) Augusta Ga 7/14/48 preko NYC, preneseno sa RMS „Caledonia“ 7/19/48 iz NY, 10c i 24c naplaÄ‡eno prema „box 298“ Walske zbirka

4. Velika Britanija (Sheffield) NYC 10/31/48 („US Express Mail N.Y.“) preko Boston, preneseno sa RMS „Niagara“ 11/1/48 iz Bostona, niz od 3 marke 10c, ex LeBow. Posljednji put prodano 2005. godine

5. Velika Britanija (Kingston) Boston 10/xx/48 („US Express Mail N.Y.“) preko NYC , preneseno sa RMS „America“ 10/11/48 iz NY, niz od 3 marke 10c (poz. 35-37R)

6. Velika Britanija (Blackburn) Boston 12/16/48 preko NYC , preneseno sa RMS „Canada“ 12/20/48 iz NY, niz od 3 marke 10c (poz. 41-43R) („moguÄ‡e da nedostaje marka 5c“-Alexander)

7. Nova Scotia (Halifax)-samo prednja stranica „Baltimore RR“ s/l, preko NYC 8/22/48 i Boston, preneseno sa RMS „Acadia“ 8/23/48 iz Bostona, niz od 3 marke 5c i 2 marke 10cex Hart

8. Nova Scotia (Pictou) Boston 8/15/48 preko NYC („US Express Mail Boston“), preneseno sa RMS „America“ 8/16/48 iz NY, niz od 3 marke 10c ex Pope, Robertson

9. Škotska (Greenock) Mobile 12/2/48 (datirano u New Orelans) preko Boston, preneseno sa RMS „Britannia“ 12/13/48 iz Boston, 5c i niz od 3 marke 10c ex Krug, Ishikawa

Na aukciji odrÅ¾anoj 13. svibnja 2006. godine tzv. RUSH pismo prodano je po iskliÄnoj cijeni od 1.200.000,00 $. Toj cijeni, naravno, treba pribrojiti i aukcijsku proviziju.

_{Napisao Å½eljko StefanoviÄ‡}

Dizajn i programsko rješenje: ČuBraD