Filatelističko društvo ZABOKY - Zabok

 

"Ustaničko" izdanje

Objavljeno: 25.07.2011, autor Ivan

Rijetke su aukcije koje se mogu pohvaliti novim i do tada nepoznatim materijalom svjetskog značenja.
 
Jedna od takvih rijetkih prigoda se dogodila u travnju 2008. kod aukcijske kuće David Feldman SA, aukcijske kuće koja je u svjetskim mjerilima poznata po svojim aukcijama vrhunskog i izuzetno rijetkog materijala.
 
Schleswig i Holstein je područje na sjeveru Europe koje je dugi niz godina bilo razlog sukoba između Njemačke i Danske. Stjecajem tih okolnosti, Schleswig i Holstein su dugi niz godina djelomično ili kompletno bio ili pod Danskim ili Njemačkim suverenitetom. A između tih perioda bilo je i perioda kada su Schleswig i Holstein bili prividno teritorij neovisan i od Njemačke i od Danske. Tijekom mnogih stoljeća danski kralj bio je istovremeno i Danski Vojvoda od Schleswig i Njemački Vojvoda od Holsteina. Isto tako, kao posljedica tih odnosa, svaki puta kada je Schleswig bio integrirani dio teritorija Danske ili danska pokrajina, Holstein je uvijek istovremeno bio dio njemačkog teritorija.
 
Sukob Danske i njemačkih država oko teritorija Schleswig i Holstein dostigao je vrhunac kada je 1848. godine Danska pokušala integrirati Vojvodstvo Schleswig u Dansku kraljevinu. Pobunili su se etnički Nijemci koji su podržavali veze Schleswiga sa Holsteinom. Tijekom ožujka 1848. pronjemački dijelovi vlasti u Vojvodstvu su čak proglasili želje za prekid veza sa Danskom te uspostavu čvršćih veza sa Njemačkom Konfederacijom. Ustanak je potpomogla i pruska vojska koja je konačno istjerala dansku vojsku iz Schleswiga i Holsteina.
2.srpnja 1850. godine u Berlinu je potpisan mirovni sporazum između Prusije i Danske. Obje strane su inzistirale na svojim naslijeđenim teritorijalnim pravima. Danska je kroz svoga kralja-vojvodu inzistirala na obnavljanju svoje vlasti u Holsteinu čak i bez pristanka Njemačke Konfederacije. Ukratko, Prusija je, pod pritiskom Austrije i Ruskog carstva bila prisiljena vratiti Schleswig i Holstein Danskoj.
Danske trupe umarširale su u Schleswig i Holstein s ciljem pripajanja odvojenih vojvodstava. No još dok su trajale borbe nastavilo se pregovaranje među velikim silama i 2. kolovoza 1850. godine Velika Britanija, Francuska, Rusija i Norveška-Švedska potpisale su sporazum, kojem se Austrija u principu protivila, a kojim je odobreno obnavljanje Danske monarhije.
Danska vlada u Copenhagenu je pokušala doći do sporazuma sa stanovnicima vojvodstava organizirajući skupštinu uglednika u Flensburgu, koji nažalost nije uspio. Tek 6. prosinca 1851. vlada je objavila projekt buduće organizacije monarhije na osnovi jednakosti konstitutivnih država, sa zajedničkim ministrom. Dana 28. siječnja 1852. carskim dekretom proglašena je jedinstvena država u kojoj je, zadržavajući osnove ustrojstva i ustava Danske, vojvodstvima Schleswig i Holstein omogućen dodatni parlamentarni utjecaj unutar Danske.
Danski carski dekret odobrile su Prusija i Austrija, a Njemačka se uzdržala obzirom da se dekret odnosio na Holstein i Lauenburg. Pitanje sukcesije bio je slijedeći korak, obzirom da Frederick VII Danski nije imao podanike, a Holstein je zahtijevao muškog vladara. Jedino za sukcesiju Augustenburga nije bilo moguće postići suglasnost velikih sila, pa je vojvoda od Augustenburga odustao od svojih zahtjeva uz novčanu nadoknadu.
Slijedili su daljnji dogovori.
Rat između Danske i Prusije, sa dva vojvodstva na strani Prusije, trajao je tri godine (1848-1850) i završio je tek kada su velike sile prisilile Prusiju na prihvaćanje londonskog sporazuma iz 1852. Pod uvjetima tog mirovnog sporazuma vojvodstva Schleswig i Holstein vraćena su Danskoj.
 
Prvo izdanje poštanskih maraka za Schleswig-Holstein ugledao je svjetlo dana 15. studenog 1850. godine i to kao izdanje izdano za potrebe ustaničke pokrajine Altona (danas je to predgrađe Hamburga) u Holsteinu. Marke su izdane u arcima od 80 maraka (8x10), a vrijedile su samo upotrijebljene iz Holsteina, Hamburga i Lübecka. Marke su tijekom svojeg važenja korištene ukupno na samo 8800 pisama, tako da su rabljene marke vrlo rijetke, a posebno su rijetki rabljeni veći blokovi maraka. Marke su prestale važiti 15. travnja 1852. godine, kada je poštanski promet u vojvodstvima vraćen pod nadležnost Danske.
Ove marke moguće je naći korištene samo u Holsteinu, uglavnom su poništavane iscrtanim ovalnim žigom s brojem, koje danski sakupljači nazivaju „ustaničkim“ ili “otcjepiteljskim“. Unutar žigova poznati su brojevi od 1 - 42.
Većina poštanskih pošiljki upućena je iz luka Hamburg, Kiel, Lübeck. Od otprilike 8800 pisama koja su frankirana markama prvog izdanja za Schleswig-Holstein, samo je vrlo, vrlo mali broj pisama bio poslan iz drugih mjesta ili putem poljske pošte. Pisma su uglavnom frankirana za prvu težinsku grupu: 5 schillinga za udaljenost do 5 njemačkih milja, što je otprilike udaljenost između Hamburga i Kiela.
 
Stoga su veći blokovi maraka prvog izdanja vrlo rijetki, kako na pismu tako i kao rabljeni blokovi, a veće frankature su izuzetno rijetke.
Pismo o kojem se ovdje govori predstavlja nedavno otkriće, jer se do nedavno za ovo pismo nije znalo čak ni u specijaliziranim filatelističkim krugovima.
Do sada poznato pismo sa najvećom frankaturom maraka Schleswig-Holsteina također je bilo ukupne frankature 6 schillinga, posljednji puta je viđeno tijekom 25. Kohler aukcije i danas se smatra izgubljenim.
A u svjetskim katalozima se spominje četverac ove marke kao najveći poznati blok na pismu.
 
Pismo je u aukcijskom katalogu aukcijske tvrtke „David Feldman SA“ opisano na slijedeći način:
 
„Lot 60047:
 ... najveća poznata frankatura marke 1 schilling pruski plava prvog izdanja Schleswig-Holstein u privatnom vlasništvu, korištena tijekom prvog dansko-pruskog rata; sastoji se od dva reda od po tri marke sa neuobičajeno čistim i velikim marginama oko cijele marke, poništena numeričkim žigom „30“ grada Plöna na velikoj omotnici, ujedno jedina poznata omotnica iz Plöna sa ovim izdanjem maraka. Nadnevni okrugli danski žig nadnevka 10. prosinca u gornjem desnom uglu, pismo adresirano za Altonu, također unutar vojvodstva Holstein.
 
Tarifa 6 schilling predstavlja plaćenu poštarinu za pismo trostruke težinske grupe preneseno na udaljenost između 5-10 njemačkih milja. Ova tarifa bila je važeća samo 46 dana, u periodu od 10. listopada do 31. prosinca 1850. Pismo je djelomično malo zgužvano što je normalno obzirom na veličinu, i predstavlja izuzetni i jedinstveni poštanski objekt. Svakako kraljevski dijamant filatelije njemačkih država....
 
Procijenjena vrijednost: € 400.000 – 600.000       
Uz procijenjenu vrijednost od 400.000-600.000 € ovo pismo je prodano na aukcijskoj prodaji aukcijske kuće David Feldman SA održanoj 4. travnja 2008. godine u Zürichu po iskličnoj cijeni od 400.000 €, na koju kupac treba još platiti 19,5% aukcijske provizije aukcijskoj kući, čime konačna prodajna cijena postaje 478.000 € . Ta cijena još ne mora predstavljati konačnu cijenu koštanja, jer kupac je i carinski i porezni obveznik svoje zemlje, što znači da prema važećem carinskom i poreznom zakonu prilikom eventualnog uvoza ove omotnice iz Švicarske mora državi platiti i carinska i porezna davanja.

Napisao: Željko Stefanović

 

Dizajn i programsko rješenje: ČuBraD