Filatelističko društvo ZABOKY - Zabok

 

Solferino

Objavljeno: 24.10.2011, autor Ivan

Solferino
Ovo je priča o pismu s grčkom markom 20 lepta, upućenom 13. srpnja 1871. godine po julijanskom ili 25. srpnja 1871. godine po gregorijanskom kalendaru iz Pireja u Larnaku. Marke su poništene žigom br.2 u romboidnoj formi točaka, sa pratećim nadnevenim žigom Pireja. Uz to, na pismu se nalazi i otisak ručnog žiga PD u okviru, što označava plaćenu poštarinu do krajnje inozemne destinacije. Upotrijebljenom markom od 20 lepta plaćena je poštarina za normalno pismo preneseno Lloyd brodovima od grčke to luka na Levantu gdje su radili poštanski uredi te austrijske kompanije. Na poleđini pisma nalazi se žig Lloyd agencije iz Smirne, kroz koju je pismo prošlo u svom putu, te prijemni žig Larneke.
I kod ovog pisma na prvi pogled nema ničega neobičnog, no ono ipak predstavlja najveći raritet grčke filatelije i nositelj je rekorda prodajne cijene nekog objekta grčke filatelije.
Marka upotrijebljena na pismu jedan je od 13 (po nekima izvorima samo 12) poznatih primjeraka greške boje poznate kao „Solferino“ tiskane 1871. godine u Ateni.
Pismo je na aukciji David Feldman S.A, održanoj 20. veljače 2002. godine prodano za 550.000 SF + 17,59 % isklične cijene na račun aukcijske provizije. Tom cijenom uspostavljen je rekord za postignutu cijenu bilo kakvog objekta grčke filatelije.
Kako je do greške u boji došlo, do danas nije rekonstruirano. No, zna se da je tiskan barem jedan arak od 150 maraka, (u formi 15 redova po 10 maraka svaki), i to greškom u boji kojom su na poleđini maraka tiskani kontrolni brojevi . Greška je možda nastala zbog nestašica tiskarske boje kao direktna posljedica francusko-pruskog rata. Svi poznati primjerci do pojave ovog pisma, njih 11-12, bili su poznati godinama i njihov put od jednog do drugog kolekcionara je pažljivo praćen.
O ovom pismu priča je počela negdje sredinom 1980. godine, kada se pročulo da je pronađen primjerak te marke na pismu, što je bila svjetska senzacija, jer među svim do tada poznatim primjercima marke nije bilo kompletnog pisma (poznat je barem jedan primjerak na isječku s pisma, no cijelo pismo do ovog nalaza nije bilo poznato i vjerovalo se da ne postoji). Pismo je prvi puta službeno dokumentirano 1996. godine u popisu načinjenom po Normanu Williamsu, u kojem postoji mala primjedba da pismo nije nitko vidio osim jednog poznatog grčkog filateliste koji je i potvrdio originalnost pisma, a koji uskoro nakon toga iznenada umire, vjerojatno potpuno nevezano od činjenice da je bio jedini do tada živući svjedok pismu.
Otkuda nadimak marke „Solferino“.
Ime Solferino povezuje se uz jednu od najvećih ratničkih bitaka 19. stoljeća, najveću nakon tzv. „bitke naroda“ kod Leipziga 1813. godine. Bitka kod Solferina, malog mjesta nedaleko Lago di Garda, otprilike na pola puta između Verone i Brescie, odigrala se 24. lipnja 1859. godine. Bitka je to između francusko-sardinijskog saveza (francuske vojske pod komandom Napoleona II i sardinijske vojske pod komandom Victora Emanuela II) s jedne strane i austrijske vojske pod komandom Franjom Josipom. Bitka je to preko 200.000 vojnika, od toga 100.000 austrijskih vojnika i ukupno 118.000 francusko-sardinijskih vojnika
Bitka je bila izuzetno surova, trajala je preko 9 sati, a prema postojećim podacima gubici su bili strašni na obje strane: na austrijskoj strani ubijeno je preko 3.000 vojnika, skoro 11000 je ranjeno a skoro 9000 se vodi nestalo ili zarobljeno; na francusko-sardinijskoj strani ubijeno je oko 2500 vojnika, 12500 vojnika je ranjeno i 3000 nestalo ili zarobljeno.
Legenda kaže da su uniforme vojnika natopljene krvlju bile otprilike nijanse boje kao ova greška boje.
Od tuda i nadimak marke.

Napisao Željko Srefanović

 

Dizajn i programsko rješenje: ČuBraD