Filatelističko društvo ZABOKY - Zabok

 

BRAZIL 1843. „BULL'S EYE“

Objavljeno: 22.01.2011, autor Ivan

BRAZIL 1843. „BULL'S EYE“
Prve marke Brazila odobrene su vladinom odlukom od 29. studenog 1842. godine, pod vladavinom cara Dom Pedra II, tada još maloljetnog vladara.
 
Reformom poštanskog sustava utvrÄ‘ene su nove kopnene i morske poštanske tarife: 60 reis kao kopnena poštanska tarifa za pismo težine do 4 oitavos (stara mjera za težinu, koja u grubo iznosi pola unce ili 14,1745 grama), 120 reis  kao morska poštanska tarifa za pismo iste težine. Isto tako, odreÄ‘eno je povećanje poštanske tarife za daljnjih 30 reis za svakih dodatnih 2 oitavas (četvrtina unce ili 7,08725 grama) u kopnenom prijenosu pošte i 60 reis za svakih dodatnih 2 oitavas (četvrtina unce ili 7,08725 grama) u morskom prijenosu pošte.
Tako su poštanskom reformom bile potrebne tri vrednote poštanskih maraka: 30, 60, 90 reis .
 
Vladini službenici su već 23. veljače 1853. godine naručili izradu tiskarskih ploča, a već dva mjeseca kasnije, točnije 29. travnja 1853. godine, bila je gotova prva ploča i probni otisci su predstavljeni Predsjedniku Riznice.
 
Prve marke Brazila zamišljene su bez oznake države i bez portreta vladara na njima, što je tada bila velika novost. Iako su Brazil tek druga država svijeta koja je izdala poštanske marke koje su važile na cijelom teritoriju države, tek prva nakon Velike Britanije i njihova prva dva izdanja „Penny Black“ i „2 Pence Blue“, bilo bi za očekivati da će brazilske marke biti kopija britanskih prvih maraka. No, to se nije dogodilo. Interesantno je obrazloženje takve odluke, koje je voditelj novčarskog zavoda poslao Predsjedniku Riznice, koje se u biti svodi na to da je „nedostojno postaviti vladarev portret na nešto što svakako postaje otpad“ te da će „lakše biti patvorenje maraka ukoliko je na njima opće poznati portret vladara“. Začudo, takvo obrazloženje je tada prihvaćeno s odobravanjem.
 
Dakle, umjesto vladarevog portreta na marke su postavljene velike brojke 30, 60 i 90, okružene spiralnom mrežastom čipkom, što je bila mjera protiv patvorenja, tada patentirana od strane engleske tiskarske tvrtke Perkins, Bacon & Company of England. Izdanje tih maraka odmah je prozvano „Bull's Eye“, ili „Bikove oči“ jer je podsjećalo na velike bikove oči.
 
Graviranje je izvršeno u brazilskom novčarskom zavodu na stroju koji je brazilska carina zaplijenila još 1841. godine. Kvaliteta graviranja, a još više uporaba Perkins, Bacon & Company patentiranog načina zaštite od patvorenja, dug niz godina su navodili na mišljenje da su marke tiskane u Engleskoj.
 
Kao prvi dan uporabe prvog izdanja brazilskih poštanskih maraka odreÄ‘en je 1. kolovoz 1853. godine. Ne postoje pisma prvog dana uporabe za ovo izdanje, barem nisu službeno registrirana, no postoje rabljene marke poništene žigom nadnevka 1.kolovoz 1853. godine, što donekle potvrÄ‘uje prvi dan uporabe maraka, (teoretski te marke samo potvrÄ‘uju najraniji poznati dan uporabe, jer marke su teoretski mogle biti puštene u promet i prije vladinom odlukom odreÄ‘enog dana, mada za to nema svrhovitog i logičnog obrazloženja).
 
Brzilske marke bez portreta vladara i oznake države odmah su pobudile veliki interes kod filatelista 19. stoljeća. Postojanje čudnih blokova maraka, sutisaka maraka 30 reis i 60 reis, koji su bili u vlasništvu nekih od značajnih tadašnjih filatelista, pobudili su sumnje o neobičnoj organizaciji tiskarskih araka tih maraka. Postojanje tih sutisaka navodilo je na činjenicu da barem jedna tiskarska ploča sadrži više od jedne vrste maraka. No, točno tumačenje i razumijevanje broja i organizacije tiskarskih ploča pojavilo se tek 1920-ih godina, kada je potpukovnik G.S.F. Napier tiskao svoju iscrpnu studiju pod naslovom „The Stamps of the First Issue of Brazil“. Iako se kasnije pokazalo da Napierova studija sadrži neke greške, ipak je ona ostala osnova za daljnje istraživanje tog izdanja.
 
Napier je u svojoj studiji pokazao da je tzv „Bull's Eye“ prvo izdanje brazilskih maraka tiskano s nekoliko tiskarskih ploča različitih organizacija i stanja:
 
Prva mješovita ploča (30/60/90 r): 
 
                                                                           54 marke organizirane u 3 arka od 18 maraka (6x3); gornji arak marka 30 reis, srednji arak marka 60 reis, donji arak marka 90 reis; svaki arak je uokviren neprekinutim tankom crtom; arci su prostorno meÄ‘usobno odvojeni, a kroz taj prostor prolazi vodoravna crta koja meÄ‘usobno dijeli arke.
                                                                           Ploča se pojavljuje u četiri različita stanja (A,B,C,D) koja se prepoznaju po naknadnim retuširanjima i popravcima gravure.
 
Druga mješovita ploča (30/60/90r): 
      isto kao i prva mješovita ploča.
                                                                           Ploča se takoÄ‘er pojavljuje u četiri različita stanja (A, B, C, D).
 
30r Velika ploča:
                                                                       60 maraka organiziranih u jednom arku (6x10). Arak je uokviren neprekinutom tankom crtom. Ploča se poavlljuje u dva različita stanja (A,B), koja se prepoznaju po naknadnim retuširanjima.
 
60r Prva velika ploča:  
                                                                          60 maraka organiziranih u jednom arku (6x10). Arak je uokviren neprekinutom tankom crtom. Ploča se pojavljuje u dva različita stanja (A,B), koja se prepoznaju po naknadnim retuširanjima.
 
60r Druga velika ploča:   
                                                                          60 maraka organiziranih u jdnom arku (6x10). Arak je uokviren neprekinutom tankom crtom. Ploča se pojavljuje u dva različita stanja (A,B), koja se prepoznaju po naknadnim retuširanjima.
 
30r Mala ploča: 
                                                                          54 marke organizirane u 3 arka od 18 maraka (6x3). Svaki arak je uokviren neprekinutim tankom crtom; arci su prostorno meÄ‘usobno odvojeni, a kroz taj prostor prolazi vodoravna crta koja meÄ‘usobno dijeli arke.
                                                                           Ovu organizaciju arka potvrÄ‘uje postojanje rekonstruiranog četverca sa meÄ‘uprostorom izmeÄ‘u araka
 
NajrjeÄ‘i filatelistički objekti prvog brazilskog izdanja maraka, tzv. „Bull's Eye“, su tzv. Xiphopagus i semi-Xiphopagus marke, (xiphopagus je medicinski pojam koji označava simetrično spojene blizance), marke koje su dio tiskarskih araka tiskanih s mješovitim pločama (prvom i drugom).
 
Xiphopagus marke, u biti blokovi maraka, su blokovi koji sadržavaju marke različitih nominala u sutisku, između kojih je međuprostor između araka te crta kroz taj međuprostor.
Takvi blokovi mogu sadržavati samo marke s donjeg ruba arka marke 30r i gornjeg ruba arka marke 60r, te marke s donjeg ruba arka marke 60r i gornjeg ruba arka marke 90r, dakle mogu nastati samo na 6 pozicija svakog arka.
 
Semi-xiphopagus marke su marke kod kojih je vidljiva i linija okvira oko arka i linija koja prolazi kroz međuprostor između araka, no kod semi-xiphopagus marake nema marke druge nominale u sutisku.
 
Zašto su xiphopagus i semi-xiphopagus marke toliko rijetke? Osnovni razlog je što su tiskarski arci tiskani mješovitim pločama trebali biti podijeljeni u arke maraka samo jedne nominale prije nego su dostavljeni u poštanske urede. Tako kupovina xiphopagus blokova na poštanskim uredima teoretski nije bila ni moguća.
No, postojanje xiphopagus blokova pokazuje da je nekako to bilo moguće. Ili je dio tiskarskih araka iz prvih naklada maraka, tiskanih mješovitim pločama, došao do poštanskih ureda nepodijeljen, ili su se na neki način mogli kupiti cijeli tiskarski arci.
 
Filatelistička javnost danas poznaje samo dva xiphopagus bloka maraka „Bull' Eye“:
  • okomiti par 30r i 60r, poznat i kao Xiphopagus Pair
  • okomiti trojac 2x30r i 60r, nazvan „Pack Strip“, poznat i kao Xiphopagus Triplet
 
Zahvaljujući opsežnom istraživanju Paula Comellia koje je u vidu članka „The History of the Xiphopagus Triplet (The Pack Strip)“ objavljeno u časopisu London Philatelist u broju od studenog 2002.:
  •       listopad 1897:      u članku „An Unknown Error from Brazil“ objavljenom u časopisu Jornal Philatelico, autor članka Thadeu Rangel Pestana nvodi kako je ovaj objekt u „vlasništvu Carla Johana Lindgrena (1846-1916), brazilca švedskih korijena koji je živio u Bahii, a sad živi u Rio de Janeiru“.
  •      srpanj-rujan 1900:             časopis Philatelista Paulistano donosi kako je „gospodin Felizardo Teixeira de Figueiredo rekao da je uspio organizirati prodaju interesantnog i rijetkog trojca maraka iz 1843.godine. Trojac se sastoji od dvije marke 30r i jedne marke 60r tiskane skupa unutar istog arka, a poništen je žigom poštanskog ureda.Ova prekrasna rijetkost prodana je pocijeni od 2.000.000 reis“ . Prema tadašnjem tečaju, iznos od 2.000.000 reisa bi odgovarao iznosu od 300$, a kupac je bio José de Mesquita Martins (1874-1916), sin Baruna od Itacurussa.
  •       oko 1906.-1907.: prema Comelliju, izgleda da je José de Mesquita Martins ovaj vrijedni objekt zajedno sa svojom vrijednom filatelističkom zbirkom poklonio redovnicima iz Castela, koji su zbirku dalje prodali za mali dio njezine stvarne vrijednosti. Vjerojatni kupac zbirke bio je poznati francuski trgovac Theo Lemaire, jer je upravo on ovaj trojac izložio 1907. na izložbi u Parizu te 1911. na izložbi u Buenos Airesu.
  •      1916:       Theo Lamaire prodaje trojac Charlesu Lathropu Packu, kod kojeg trojac ostaje u vlasništvu daljnjih 28 godina. Tijekom tih 28 godina Pack intenzivno izlaže trojac, a trojac postaje poznatkao „Pack Strip“.
  •       1944:       nakon Packove smrti, Pack zbirka je rasprodana na brojnim aukcijama aukcijske kuće Harmer, Rooke & Co, a trojac je, kao lot broj 824, 8. prosinca 1944. prodan njujorškom filateliatičkom trgovcu Y. Sourenu za 6.250$.
  •      svibanj 1954:        časopis Life objavljuje članak „The World's Rarest Stams“ u kojem prikazuje „Pack Strip“ uz cijenu od 15.000$
  •       ožujak 1955:         u novinskom članku njujorški filatelistički trgovac Robert Lyman potvrÄ‘uje kupnju „Pack Stripa“ za 15.000$. Robert Lyman kasnije objašnjava da je on kupio „Pack Strip“od Sourena kao bi ga prodao madridskom filatelitstičkom trgovcu Manolu Galvezu, koji ga dalje prodaje talijanskom skupljaču Continiju.
  •       oko 1956.-1958.: Dr. J.A. Almeida Diaz kupuje „Pack Strip“ te ga izlaže kao kao dio svoje zbirke Brazila 1959.godine na Siciliji, 1960. godine u Barceloni te 1960. godine u londonu.
  •      ožujak 1963:         aukcijska kuća harmer, Rooke & Co. nudi Diaz zbirku na prodaju. „Pack Strip“ kupuje William Lea po cijeni od 8.250 £.
  •      Veljača 1969:        aukcijska kuća Stanley Gibbons nudi na prodaju zbirku Larsa Amundsena, i kao njen dio i „Pack Strip“ iako ga Amundsen najvjerojatnije nikada nije posjedovao. „Pack Strip“ opet kupuje Robert  Lyman, ovaj puta po cijeni od 8.700 £, da bi ga prodao dalje Dr. Normanu S. Hubbardu.
  •       Svibanj 1976:        „Pack Strip“ je izložen na izložbi Interphil 1976. u dijelu „Aristocrats of Philately“
  •       Svibanj 1986:        aukcijska kuća Siegel Auction Galleries prodaje „Gordon N. John“ zbirku Brazila, i kao njezin dio prodaje se i „Pack Strip“ po iskličnj cijen od 250.000$ +10% aukcijske porvizije. Kupac je agent za Angela Limu, čiji izložak „Brazil Empire 1843-1866“ osvaja meÄ‘unarodni Grand Prix na Philexfrance 1989. te Gran Prix d'Honneur na Philanippon 1991.
  •      Studeni 1993:       zbirka Lima se rasprodaje dijelom kroz privatne transakcije, ali i na aukcijskoj prodaji u Ženevi aukcijske kuće David Feldman S.A. „Pack Strip“ se na aukciji prodaje po iskličnoj cijeni od 1.000.000 SFR, a kupuje ga Islander.
  •      Prosinac 1996:     izlaže se na izložbi Anphilex 1996. u dijelu „Aristrocrats of Philately“. 

    •  

Autor Zeljko Stefanovic, Zagreb

 

Dizajn i programsko rješenje: ČuBraD